Otpadna ulja – udar na zdravlje
Čitajući prošlonedeljni broj „Pančevac presa“ ostao sam veoma neprijatno iznenađen lošim postupanjem Ekotanka sa zauljenim otpadnim materijama, jer znam koliku šteta ovaj otpad može naneti životnoj sredini i zdravlju ljudi.
Naime, iskorišćena ulja su veoma opasna: ne smeju se prosipati u kanalizaciju ili vodotokove, bacati u kontejner, sagorevati u pećima, premazivati drvene ograde niti drugi građevinski materijal. Tokom upotrebe, u mazivim uljima stvaraju se mnoge opasne materije sa toksičnim, kancerogenim i mutagenim dejstvom.
Otpadna ulja imaju slabu biološku razgradivost, te se dugo zadržavaju na ili u zemljištu, uništavaju mikrofloru i čine zemljište neplodnim dugi niz godina. S obzirom na to da se otpadno ulje dugo zadržava u zemljištu, pitanje je kada će dospeti do podzemnih voda, zagaditi je i time stvoriti veliki problem našim potomcima. Kada otpadno ulje dospe u gradski sistem za prečišćavanje otpadnih voda postaje direktna pretnja postojećoj opremi. Samo 1-2mg/l korišćenog ulja u vodi čini vodu nepitkom i opasnom po zdravlje. Dok 1 litar benzina zagadi oko 750.000 litara vode, a 1 litar otpadnog ulja zagadi 1.000.000 litara vode; pomislite samo koliko se tek vode može zagaditi sa 200 litara uljnog materijala koji je pronađen u prostorijama Ekotanka. Kroz vodotokove otpadna ulja dospevaju do udaljenih useva i direktno ili indirektno i na našu trpezu.
Sagorevanje ulja u individualnim ložištima je nedopustivo, a u razvijenim zemljama i zakonom strogo zabranjeno zbog neprihvatljivo povećane emisije veoma toksičnih elemenata u dimnim gasovima kao što su: arsen, kadmijum, hrom, olovo i halogenovodonik.
Jedno od opasnijih ulja jeste PCB (polihlorovani bifenil), koje se najviše upotrebljava u transformatorima kao rashladni medij (piralensko ulje), jer podnosi temperature i do 1700oC. Od ukupno prisutnog PCB-a u prirodi, 99% je u vodi. On putem apsorpcije ulazi u tkiva biljaka, a preko njih prelazi na životinje i, najzad, na čoveka. Zbog visokog koeficijenta vezivanja, PCB ima tendenciju akumulacije u masnim tkivima. Oštećuje jetru, reproduktivni i imuni sistem, izaziva pigmentacione promene na koži i noktima, izaziva rak. Kod trudnica izloženih dejstvu ovog ulja dolazi do učestalih pobačaja i visokog stepena smrtnosti novorođenčadi; takođe, ovo ulje može dovesti do nenormalnosti u razvoju dece, otežanog učenja u kasnijem periodu i sl.
Postavlja se pitanje da li su odgovorni ljudi Ekotanka svesni kakvu su katastrofu mogli napraviti. I mi, dragi sugrađani, moramo biti svesni da svaki otpad, pa i uljni, šteti životnoj sredini i zdravlju ljudi. Ako to ne osetimo mi, svakako će osetiti buduće generacije.
U SAD svake godine procesira se približno 3.375.000 tona iskorišćenog motornog ulja, koje se raspoređuje i koristi na sledeći način :
- 14% za reciklažu
- 43% kao energent za asfaltne baze
- 12% kao energent za el. centrale
- 12% kao energent za čeličane
- 5% kao energent za cementare
- 5% kao energent za mornaričke parne kotlove
- 4% kao energent za preradu drveta i papira
- 5% u ostale svrhe
Od 9 litara korišćenog motornog ulja dobije se dovoljno el. energije za :
- spremanje 48 obroka u mikrotalasnoj pećnici
- sušenje kose 216 puta
- usisavanje kuće 15 meseci
- gledanje televizije 180 sati
Tekst objavljen 01. avgusta 2008. u PPRESC-u
Nenad Marković
dipl. inž. ekološkog inženjerstva
Tekst procitan: 1112 puta.


